Sam' što nije

U prvom dijelu ekranizacije fantastičnih romana dotakli smo se Čarobnjaka iz Oza i Gospodara prstenova, a sada nastavljamo s nekim od novijih ekranizacija. Inače, većina fantastičnih romana tematizira borbu dobra i zla, pa iako neki smatraju da su to priče samo za djecu, velik dio odraslih poseže za tom tematikom. Mašta, kojom su nabijeni fantastični romani, odvlači ljude iz krute svakodnevice i na trenutak ih zabavlja, smiruje no nadasve razvija i potiče imaginaciju jer je na čitatelju da zamisli sve ono što se u knjizi opisuje. Ekranizacija fantastičnog romana sama nudi gledatelju potencijalni izmišljeni svijet, događaje, likove, pa gledatelj ne mora u glavi zamišljati kako što izgleda. Riječi se pretaču u sliku, vizualni dojam koji je na redatelju da bude što fascinantniji kako bi zadovoljio publiku. Slijedi interpretacija Kronika iz Narnije: Lav, Vještica i Ormar (Chronicles Of Narnia: The Lion, The Witch And The Wardrobe), Zlatnog kompasa (The Golden Compas) i Alice u zemlji čudesa (Alice In Wonderland).
Narnijske kronike: Lav, vještica i ormar (The Chronicles of Narnia: The Lion, The Witch and the Wardrobe)Nakon Harryja Pottera (kojeg ovdje nećemo spominjati jer bi za to trebao poseban post) i Gospodara prstenova, 2005. godine izlazi film Narnijske kronike: Lav, Vještica i Ormar. Opet jedna fascinantna filmska adaptacija prvog od napoznatijih romana iz serije Narnijske kronike, The Lion, the Witch, and the Wardrobe iz 1950 godine, C. S. Lewisa. Riječ je o kršćanskoj alegoriji, borbi dobra i zla, a Lewis je napisao roman tijekom Drugog svjetskog rata za četvero djece koja su tijekom rata živjela kod njega. Tako su i u romanu glavni likovi četvero djece: braća Edmund i Peter te sestre Lucy i Susan. U starom ormaru djeca pronađu portal koji ih vodi u zemlju Narniju, zemlju čudesnih bića, dobrih i loših. Djeca u Narniji postaju junaci i bore se sa zlom kraljicom, bijelom vješticom koja želi cijelu Narniju staviti na zimski počinak. Neki filmski kritičari zamjeraju redatelju što je fantastične i bajkovite likove iz knjige odlučio posuvremeniti i približiti stvarnim likovima koliko god je to bilo moguće. U knjizi se Drugi svjetski rat tek spominje, dok je u filmu ta tema izraženija, u knjizi Profesor saznaje o svijetu Narnije tek pri kraju, dok u filmu sam Profesor nastoji uvjeriti Peter i Susan da povjeruju svojoj mlađoj sestri kada priča o Narniji. Mnoga poglavlja s kraja knjige nisu ni spomenuta u filmu, a iako u filmu mnogi dijelovi knjige ne dolaze do izražaja, misao vodilja je itekako izražena. U svijetu poljuljanih vrijednosti (Drugi svjetski rat, krize…) ne treba gubiti nadu u pobjedu dobra nad zlim, treba biti ustrajan u svojim uvjerenjima i hrabro kročiti naprijed kroz život. 2008. godine u kino-dvorane došao je i nasljednik prvog filma - Narnijske kronike: Kraljević Kaspijan




Zlatni kompas (The Golden Compass)Zlatni kompas je priča o tajanstvenoj prašini i paralelnom svijetu gdje ljudi izgledaju prilično obično, no ono što ih razlikuje od nas su njihove preslike životinja koje cijelo vrijeme tapkaju uz njih i zapravo su dio njih, poput duše. Opet je tu borba dobra i zla između djevojčice Lyre i tajanstvenog Magisterija koji želi kontrolirati ljude i ubiti njihove preslike. Film je podigao dosta medijske prašine jer se temelji na romanu Polarno svjetlo deklariranog ateista Philipa Pullmana. Ta je knjiga prvi dio fantastične trilogije Njegove tamne stvari koja se još sastoji od naslova Tanki bodež i Jantarni dalekozor. U knjigama se preispituju svi, pa i vjerski autoriteti, a ni onaj vrhovni (Bog) se ne prikazuje u dobrom svjetlu. Redatelj Chris Weitz nije se u potpunosti držao predloška, nastojao je ublažio antireligijsku i antikršćansku tematiku te izmijeniti kraj, jer nije htio uvrijediti vjernike u publici. Knjigu o zlatnom kompasu inspirirala je epska poema Johna Miltona Paradise Lost koja tematizira borbu Boga i Satana u kojoj Satan nastoji zbaciti Boga i zavladati. S druge strane, film Zlatni kompas inspiriran je megauspješnim Harry Potterom i Gospodarima prstenova s ciljem zgrtanja što veće sume novaca. Tako je priča potisnuta u pozadinu, a previše je potenciran vizualni dojam. Zlatni kompas prvi je nastavak planirane trilogije i iako nije polučio osobiti uspjeh, nadamo se da će sljedeći nastavci nadoknaditi propuste, ako ih uopće bude.




Alisa u zemlji čudesa (Alice in Wonderland)I, eto, za kraj jednog dječjeg klasika L. Carrola koji će nanovo zasjati na filmskim platnima 2010. godine u 3-D verziji - Alisa u zemlji čudesa. Za ponovno oživljavanje ove bajke zaslužan je nitko drugi nego Tim Burton, a snimanje je počelo početkom 2008. godine. Zanimljivo je istaknuti da je Tim Burton oduvijek htio ekranizirati ovu poznatu bajku, i prije nego je postao poznat i slavan, rekavši kako će snimanje otpočeti čin uzmogne nešto novaca da pošteno realizira sve ideje koje mu se motaju po glavi. Alisu će glumiti Mia Wasikowska, nepoznata australska tinejdžerka, dok će Ludi Klobučar biti, a tko drugi nego Burtonu omiljeni glumac, Johnny Depp koji je s redateljem radio zajedno na šest filmova. Svakako će biti zanimljivo gledati seksi glumca poput Johnnyja Deppa u tako otkačenoj ulozi. Ulogu Bijele kraljice dobila je Anne Hathaway, dok će lik njezine sestre, Crvene kraljice, utjeloviti Helena Bonham Carter.


Prisjetimo se na trenutak radnje: priča je to o čudesnom Alisinom svijetu u kojemu ne postoje zakoni prirode i društva. Znatiželjna Alisa kroz svoje putovanje upoznaje pregršt luckastih, šarenih likova, neobičnih bića, upada u nevolje, pa se nekako spontano iskobelja iz njih. Priča je to i o putovanju kroz život koji iako nosi mnoge probleme uvijek nas i nanovo uči da je s prijateljima sve lakše prebroditi. Jedva čekamo da Burton odradi svoje i da film izađe na svijetlo dan. Koliko će biti vjeran predlošku vidjet ćemo, no sudeći po dosadašnjem radu Tima Burtona bit će to veliki spektakl.

Mya